Najveći broj dozvola je, prema podacima Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), izdano za rad u sektorima graditeljstva, turizma i ugostiteljstva, industrije, prometa, trgovine
Hrvatskoj danas kronično nedostaje radnika, što je scenarij koji je samo do prije nekoliko godina bio nezamisliv. Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) u srpnju ove godine registrirano je 98.709 nezaposlenih, najmanje u povijesti Hrvatske, dok je stopa zaposlenosti porasla je na 70,5 posto, piše Net.hr.
U prvih šest mjeseci ove godine broj izdanih dozvola za strance 50 posto veći u odnosu na isto razdoblje prošle godine, odnosno izdano je 91.600 dozvola za boravak i rad stranih radnika u Hrvatskoj u odnosu na njih 124.121 u cijeloj 2022. godini, pa je tako zazivanje povećanje kvota za zapošljavanje stranaca konačno urodilo plodom.
Najveći broj dozvola je, prema podacima Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), izdano za rad u sektorima graditeljstva, turizma i ugostiteljstva, industrije, prometa, trgovine. Strani radnici u najvećoj mjeri dolaze iz Bosne i Hercegovine, zatim Srbije, Nepala, Sjeverne Makedonije, Indije i Kosova.
No, to nije dovoljno. Prema procjenama poslodavaca, treba nam još 35.000 stranih radnika…
– Procjena o potrebnih 35.000 stranih radnika odnosi se na procjenu poslodavaca u turizmu da će im za ovu turističku sezonu trebati otprilike ukupno 35 tisuća stranih radnika, odnosno 10 – 15 posto više nego prošle godine, kažu u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
Prošle je godine za rad u turizmu i ugostiteljstvu, napominju, bilo izdano 32.306 dozvola, a samo do kraja srpnja ove godine već je izdano 35.460 dozvola. Najviše se traže kuhari, sobarice, konobari, barmeni, spremačice, slastičari, pomoćni kuhari i konobari, serviri, vrtlari, animatori.
– Manjak radne snage ubrzava i rast primanja pa su prosječna i medijalna plaća u Hrvatskoj porasle više od 20 posto u posljednjih dvije i pol godine, napominju u HUP-u.
Mjesta ima i za domaće i stranke radnike
S druge strane, trenutna struktura nezaposlenih na HZZ-u govori kako ima dosta preklapanja upravo sa strukturom zanimanja u kojima se mahom zapošljavaju stranci.
Velik udio nezaposlenih u građevinskom sektoru na HZZ-u objašnjavaju visokom fluktuacijom radne snage u toj djelatnosti, ali i mogućnošću da se tražene vještine i kapaciteti nezaposlene osobe ne podudaraju sa zahtjevima radnog mjesta. Ipak, napominju, želi li poslodavac zaposliti stranog radnika koji nije u deficitarnom zanimanju, najprije mora proći test tržišta za koji je nadležan upravo HZZ.
– S druge strane, prisutan je i još uvijek značajan broj dugotrajno nezaposlenih osoba. Tako je s krajem lipnja 2023. godine od 98.709 nezaposlenih osoba, njih 41,4 posto bilo dugotrajno nezaposleno odnosno, dulje od godinu dana. Taj je udio od 2009. do 2012. bio između 42,2 i 45,9 posto, stoga je vidljivo kako je taj udio niži nego kriznih godina, kažu u HZZ-u te navode kako je u pitanju posebno ranjiva skupina na tržištu rada na koje su intenzivno usmjerene aktivnosti Zavoda u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
HUP smatra kako unatoč strancima ima prostora i za domaće radnike. Zalažu se za fleksibilnije reguliranje privremenih i povremenih poslova.
– Time bi se omogućilo legalno zapošljavanje kod pojačanih potreba tijekom organizacije raznih manifestacija i evenata i tijekom vikend smjena gostiju, navode u HUP-u, upozoravajući da u Hrvatskoj postoji nedostatak radne snage i u industrijama koje zapošljavanju VSS radnike pa kao primjer navode ICT industriju u kojoj će, prema procjenama, Hrvatskoj do 2032. trebati oko 110.000 ICT profesionalaca, a trenutno ih imamo svega 63.400, dok ih godišnje diplomira nešto manje od 1800.
I dok se stranci mahom zapošljavaju, ima ih i u evidenciji Zavoda. No problem fluktuacije stranih radnika, za poslodavce predstavlja veći problem nego kada radno mjesto odluči napustiti domaći radnik. Naime, dio poslodavaca se suočava s problemima njihova kratkog ostanka i rada te odlaska u druge države EU.
Inače, Net donosi kako je trenutno u evidenciji Zavoda 29 azilanata, tri stranca pod supsidijarnom zaštitom, jedanaest tražitelja međunarodne zaštite, jedan član obitelji osobe pod međunarodnom zaštitom te 436 osoba u statusu privremene zaštite.
Od 28. ožujka 2022. godine, od kada je prijavljena prva osoba iz Ukrajine, 2.078 osoba u statusu stranca pod privremenom zaštitom prošlo je kroz evidenciju HZZ-a, a 1.142 osobe zaposlene su posredovanjem Zavoda. (Izvor: Net.hr, KAportal)
